26.svibnja 2022.godine

Dana 25. i 26. svibnja 2022. godine u hibridnom obliku, održana je 18. Državna smotra projekata u području Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo Vlade Republike Hrvatske, u ustanovama za rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

Nakon šest regionalnih smotri projekata na kojima je prikazano četrdeset i devet projekata, Ustanova Dječji vrtić Potjeh na Državnoj smotri među dvadeset i dva projekta prikazao je 26. svibnja 2022.godine  dva projekta. Projekt “Spoj tradicija – Slavonija i Bosanska Posavina” za PO Gita predstavila je odgojiteljica i ravnateljica Marina Matković, a projekt “Božićni sajam”za PO Potjeh predstavile su odgojiteljice Apolonija Boras i Marinela Matković.

O projektima

Naziv projekta: Spoj tradicija Slavonija i Bosanska Posavina

Naziv dječjeg vrtića: Dječji vrtić Potjeh , PO Gita

Voditelji projekta : Martina Martinčević i Marina Matković

Dob djece: 4-7 godina

Dimenzija građanskog odgoja i obrazovanja: Kulturološka (identitet)

Kompetencije koje su razvijane u projektu: Pozitivan i tolerantan odnos prema drugima, prihvaćanje različitosti, kulturološka svijest i izražavanje, komunikacija na materinskom jeziku, digitalna kompetencija, socijalne i komunikacijske vještine važne za ophođenje s drugim ljudima, suradnja, odgovornost, participiranje prosocijalnih vještina, kulturna svijest i izražavanje, stvaralačko izražavanja ideja, iskustava, emocija djeteta u nizu umjetničkih područja koja uključuju glazbu, ples, književnu i vizualnu umjetnost.

Ciljevi projekta: Razvijati osjećaj pripadnosti vlastitoj kulturi i tradiciji uz prihvaćanje vrijednosti drugih kultura, razvijati ponos na vlastito porijeklo i poštivanje različitosti, njegovanje interesa za etnološko nasljeđe kraja u kojemu žive, senzibilizirati roditelje, odgojitelje i širu javnost na važnost razvoja i njegovanja kulturne baštine.

Očekivani ishodi: Radeći na projektu, promatrajući, pitajući, istražujući i poduzimajući određene aktivnosti vezane uz temu, djeca će širiti svoja znanja i tako upoznati bogatstvo i ljepotu svog zavičaja, ali i ljepotu i bogatstvo domovine šire obitelji, svoje i prijatelja iz vrtića (Bosanska Posavina). Djeca će razvijati interes za vlastito porijeklo, običaje i kulturu, te osjećaj ponosa kulturnom baštinom uz poštivanje kulture i običaja drugih. Roditelji će osvijestiti važnost socijalnog i osobnog identiteta te uočavati sličnosti i razlike među njihovom djecom. Razvijat će se povećana tolerancija na različitost među djecom.

Tijek projekta: Sudjelovanje na Dječjem sajmu početkom pedagoške godine koji se tradicionalno održava u Slavonskom Brodu, potaknulo je interes djece za tradiciju te smo ovu temu odlučili proširiti upoznavajući djecu s kulturnom baštinom, prateći aktualna događanja i obilježavajući blagdane te kad djeca pokažu interes za tradicijske elemente iz svoje okoline. Odmah na početku projekta baveći se slavonskom tradicijom primijetili smo kako raznolik govor djece u skupini izaziva ruganje i međusobno rivalstvo posebno zbog „bosanskih“ riječi i naglaska. U međusobnim razgovorima djeca doista koriste puno riječi iz svog okruženja. Kako je vrtić u novom dijelu grada gdje je veliki broj roditelja iz Bosanske Posavine, odlučili smo proširiti projekt na spoj tradicija, ukazivati na bogato kulturno nasljeđe kako bismo utjecali na uvažavanje, prihvaćanje i povezivanje toliko sličnih, a različitih kultura.

Plan projekta smo izrađivali zajedno sa djecom, a kako je sa novim spoznajama rastao dječji interes tako se i naš projekt razvijao. Zabavno okruženje je poticalo dječju znatiželju te razvijalo potrebu za otkrivanjem novih zanimljivih detalja. Posebno smo nastojali stvarati ugodno okruženje u blagdansko vrijeme, nastojeći poticajima omogućiti djeci da prepoznaju običaje iz svoje okoline kao dio svog identiteta. Od izvorne ideje u našim mislima kroz razne metodičke oblike učenja, rada, igre, prenošenja znanja te razrade po skupinama cijeli tijek procesa je bio u stalnoj transformaciji. Tijekom rada na projektu svi smo se angažirali u sakupljanju raznih materijala u vezi s temom projekta, posebno roditelji i uža i šira rodbina djece u skupini. Zahvaljujući dobroj suradnji uspjeli smo uređenjem prostornog konteksta omogućiti djetetu otkrivanje, upoznavanje i istraživanje materijalnog tradicionalnog bogatstva i stvaralaštva. Prikupili smo stare tradicijske igračke, stare uporabne predmete, dijelove nošnji, glazbene instrumente (tamburica, šargija), lutke odjevene u tradicijsku odjeću Slavonske i Bosanske Posavine. Bilo je tu i zanimljivih video zapisa, posebno „Mi smo djeca vesela“ sa dječjim igrama i plesovima i „Kruh naš svagdašnji“ s prikazom starih običaja žetve, vršidbe i pripreme kruha. Početkom jeseni skupljali smo plodove zemlje i u vrtiću organizirali tržnicu (pijacu) gdje smo skroz igru i manipulaciju upoznavali povrće i voće našeg kraja, igrali se „Berbe grožđa“ (slavonski običaji), „Kupljenja šljiva“ (bosanski običaji), pravili zimnicu. Uz slike i aplikacije te video zapise upoznavali smo različite običaje, stare predmete, igre, imenovali ih književnim jezikom te skupljali slavonske i posavske izričaje (stol/astal, zavjesa/firanga, dvorište/avlija, tržnica/pijac) u „Sandučić starih riječi“. Utvrdili smo tako da je puno starih riječi isti, s istim naglaskom s obje strane Save (ponjava, krpara, bunar, tarabe) ili ista riječ, a drugačiji naglasak (dio odjeće: rubina). Igrajući se s kukuruznim klipovima pravili su bunar te otkrili kako ima puno imena, u Slavoniji: ajdamak, a u Bosanskoj Posavini: otučak, tučak, okomak, paturina, komušika, ovisno iz kojeg su sela pradjedovi i prabake. Seoski, narodni običaji i život pružaju čitavu lepezu izraza za koje djeca nisu nikad čula. Djeci je bilo posebno zanimljivo što se često izgovaraju riječi bez glasa h: (kru, lad, rana,ajde, tio, lače), ali i zamjena glasom v (kuvan, suva). Otkriće značenja riječi „sevap“ (potajno činiti dobro) im se posebno svidjelo te su činili skrivena dobra djela posebno u predblagdansko vrijeme.

Sakupljajući, istražujući i promatrajući djeca su uz pomoć odgojitelja i roditelja proširila i obogatila svoj rječnik što je bilo nužno kako bi razumjeli određene aktivnosti. Druženje djece u različitim aktivnostima rezultiralo je stvaranjem dobrih odnosa djece i odgojitelja. Djeca su slobodnije birala aktivnosti, a u razgovoru su postala otvorenija. Uz pomoć fotografija i drugih ponuđenih materijala djeca su se prisjećala doživljenih iskustava i prepričavala ih.

Likovnim su radovima komunicirali sa svojom okolinom i pokazivali kako vide svijet oko sebe. Tijekom projekta dječje su igre postale bogatije i maštovitije. Naučili su puno novih izraza, razvijali govornu komunikaciju i učili se strpljenju pri razgovoru. Najvažnije je što su djeca otkrivala međusobnu povezanost i uočavali mogućnost širenja spoznaje međusobnom suradnjom.

Vrijednost projekta je i u ostvarenju partnerskog odnosa s roditeljima koji su zainteresirano prateći dječje aktivnosti postajali, uz odgojitelje, kreatori odgojno-obrazovnog rada. Djeca su iz obitelji donosila svoja iskustva o njegovanju različitih blagdana koji su u njihovim obiteljima dio tradicije, a koje smo onda prerađivali u vrtiću. Donoseći te sadržaje u vrtić bolje smo se međusobno povezali. Ta rana interkulturalna iskustva pomažu nam svima u odgoju djece lišene stereotipa, predrasuda i netolerancije. Roditelji su postali zainteresiraniji za kulturno nasljeđe te su s djecom počeli pratiti tradicijska događanja (Pokladno jahanje, kirvaji, crkveni godovi). Dokumentirali smo takva događanja fotografijama i razmjenjivali iskustva. Povećana uključenost roditelja u odgojni proces pridonijela je ostvarenju cilja projekta.

Ostvareni ishodi: Djeca pokazuju veću emocionalnu osjetljivost prema okruženju, uočavaju različitost, znatiželjni su kako je kod drugih, izražavaju ponos, rado govore o svojoj obitelji, međusobno surađuju u traženju novih riječi, pružaju si podršku. U interakcijama s ostalom djecom razvija se ljubav i poštovanje. Djeca su osvijestila važnost poštivanja različitosti u govoru, iznose svoje mišljenje, stvaralački se i kreativno izražavaju. Poboljšane su komunikacijske kompetencije, a ojačana je i emocionalna povezanost s djecom u skupini, povjerenje te se produbio osjećaj pripadanja.

Razdoblje u kojem je projekt trajao: projekt je trajao od rujna 2021. do ožujka 2022.

 

Naziv projekta: “Božićni sajam”

Naziv dječjeg vrtića: Dječji vrtić Potjeh

Odgojna skupina: Djeca od 3. godine života do polaska u školu II

Voditelji projekata: Apolonija Boras i Marinela Matković

Broj djece: 31

Tematsko područje: Gospodarska dimenzija

Dimenzija građanskog odgoja i obrazovanja: Poduzetništvo

Razdoblje u kojem je trajao projekt: 2021/22. pedagoška godina.

Ostali sudionici uključeni u projekt: Odgojiteljice, ravnateljica, stručno razvojna služba, roditelji, tehničko osoblje, uža i šira zajednica

Kompetencija/je koje su razvijane u projektu:

Poduzetničke kompetencije: inicijativa i proaktivnost; samomotivacija, ustrajnost i odgovornost; odnosi s vršnjacima i odraslima; socijalna solidarnost;

Ciljevi projekta:

Razvijati pozitivan odnos prema vrijednostima ljudskog rada tj. poduzetnosti

Očekivani ishodi:

  • Dijete ima unutrašnju motivaciju i volju za rad
  • Dijete shvaća vrijednost i važnost rada
  • Dijete ima osnovna znanja o procesu proizvodnje
  • Dijete želi završiti započeto uživa u procesu rada
  • Dijete shvaća smisao rada i novca
  • Razvijene komunikacijske vještine
  • Razvijen osjećaj odgovornosti prema drugima

Izvori i poticaji:

  • Prodajni sajam – proizvesti nešto što netko treba (prodaja u humanitarne svrhe), planirati prodaju, organizirati, uložiti prihod u nešto korisno (humanitarni doprinos, novi materijali za rad, didaktičke igračke)
  • Okruženje u kojem će dijete razviti svoje samopouzdanje u kojem dijete može djelovati i istraživati svoje mogućnosti bez straha od neuspjeha i povrede

Tijek projekta:

Dječji Katarinski sajam održava se u sklopu Katarinskog sajma u dvorani Vijuš. Svojim sudjelovanjem tj. prodajom rukotvorina djece, roditelja i odgojiteljica senzibiliziramo važnost potrebe odgoja i obrazovanja za poduzetništvo od najranije dobi te stvaranje poduzetničkog ozračja koje će kroz igru i različite aktivnosti primjerene dječjoj dobi omogućiti djeci stjecanje nekih osnovnih poduzetničkih znanja, vještina i stavova. Zbog epidemiloških mjera suzbijanja pandemije izazvane virusom Covid-19 Katarinski sajam u Dvorani Vijuš je odgođen pa smo sajam organizirali 1.prosinca 2021.godine, ispred vrtića na otvorenom, u vremenu od 16,00 sati do 17,00 sati, gdje su djeca Vrtić II skupine prodavala rukotvorine.

Potreba za ovakvim aktivnostima proizašla je iz Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, a kojem je jedan od osnovnih ciljeva usklađenost s potrebama i razvojnim ciljevima hrvatskog društva i razvojnim potrebama pojedinca. Jedna od osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje koje je odredila Europska unija, a obrazovna politika Republike Hrvatske prihvatila i navodi ih u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje jest inicijativnost i poduzetnost. Ta se kompetencija odnosi na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djela te uključuje stvaralaštvo, inovativnost, inicijativnost, timski rad, nenasilno rješavanje sukoba, planiranje projekta radi ostvarivanja cilja te znanja i vještine potrebne za pokretanje društvenih i tržišnih djelatnosti. Naglasak je stavljen na očekivana odgojno- obrazovna postignuća u koja ulazi i razvoj poduzetničke kompetencije.

Posebnu pozornost smo posvetili ideji da materijali i sredstva ponuđena djeci trebaju biti usmjereni ne samo na ono što djeca trenutačno mogu učiniti, istražiti i riješiti, nego i na ono za što djeca možda još nisu dovoljno kompetentna, ali će u kvalitetnim materijalnim i socijalnim uvjetima to postati. Tijekom rada na projektu svi smo se angažirali u sakupljanju raznih materijala u vezi s temom projekta, posebno roditelji. Prikupili smo različite prirodne i nestrukturirane materijale (drveni obluci, juta, kamenčići, kuglice, girlande, vrpce, češeri…).

Planirane aktivnosti su se odvijale kroz interakciju odgojitelja sa djecom, okoline sa djecom, gdje trajanje aktivnosti nije bilo unaprijed određeno, struktuiranje susreta djece sa ponuđenim dijelovima okoline ovisilo je o dječjim interesima i dinamici nastalih djelovanja, strukture djece su u pravilu bile manje grupe ili rad u parovima.  Svoja opažanja, znanja i razumijevanja djeca su bilježila uz pomoć odgojiteljica (fotografije). Fotografije su nam tako postale alat za promišljanje : Što se događalo ? Pomogle nam razumjeti dječje aktivnosti, a i djeci kao podsjetnik što smo se sve  i  sa čime izrađivali predmete za prodaju. Djeca su svakodnevno birala medije koji će omogućiti materijalizaciju njihove ideja.

U projektu su bila uključena sva djeca iz četiri odgojno- obrazovne skupine Dječjeg vrtića Potjeh, njihovi roditelji te odgojiteljice skupina, a samu prodaju su realizirala djeca i odgojiteljice djece u 3. godini života do polaska u školu.

Projekt je predstavljen roditeljima na roditeljskom sastanku te na timskom sastanku i Odgojiteljskom vijeću Dječjeg vrtića „Potjeh“.

Ostvareni ishodi:

U odnosu na djecu:

  • pokazuje radne navike prikladne dobi
  • poštuje svoj i tuđi rad
  • ima iskustvo zatvaranja proizvodnog procesa od sirovina-proizvod-prodaja-ponovno investiranje u sirovinu za novi proizvod
  • dijete shvaća vrijednost i važnost rada kroz osnovna znanja o zanimanjima i procesu proizvodnje
  • dijete je uživalo u procesu rada,željelo je završiti ono što radi, zainteresirano za uspjeh u onome što radi.

U odnosu na ostale:

  • ostvarivanje interaktivne i participativne metode učenja
  • ostvarivanje partnerstva i suradničkih odnosa obitelji (roditelji, braća, sestre, bake, djedovi) i vrtića (odgajatelj, ravnatelj, stručni tim)

Razdoblje u kojem je projekt trajao: od listopada 2021 .godine do 1. prosinca 2021. godine.

“Projekti su na kvalitetan način prikazani te je iskazana viša razina funkcionalne, informatičke, informacijske te drugih pismenosti svih sudionika projekata. Jasno je prikazana usvojenost novih znanja, stavova i vještina te kvalitativno novi oblici ponašanja i komunikacije, primjenjivost u svakodnevnom životu te pozitivno ozračje u kojem su ostvarene pojedine aktivnosti. Za državnu razinu odabrana su dvadeset i dva projekta, koji zadovoljavaju više razine postignuća prema postavljenim kriterijima kvalitete.” , riječi su mr.sc.Andreje Silić, više savjetnice AZOO-a  za predškolski odgoj i koordinatorice za Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo Vlade Republike Hrvatske za područje ranog i predškolskog odgoja.

Autor: Apolonija Boras, mag.praesc.educ.